KNJIŽEVNI KONKURSI

>Konkurs za nagradu “ZLATNO SLOVO”

Časopis za književnost umetnost i kulturu “AKT” iz Valjeva raspisuje Treći konkurs za nagradu ZLATNO SLOVO. Nagrada se dodeljuje za najbolju knjigu najkraće proze objavljenu na srpskom jeziku u 2009. godini. Konkurs je otvoren do 1. februara 2010. godine. Potrebno je poslati tri primerka knjige na adresu:
Časopis za književnost, umetnost i kulturu “AKT”
Za nagradu “Zlatno slovo”
Naselje 27. novembra 10/1
14 000 Valjevo

2. Konkurs za najkraću priču časopisa “AKT”
Časopis za književnost umetnost i kulturu “AKT” iz Valjeva raspisuje Sedmi međunarodni konkurs za najkraću priču. Autor šalje 3 priče u 3 primerka, pod šifrom, sa razrešenjem šifre u posebnoj koverti. Priče ne mogu biti objavljivane i ne mogu biti duže od 13 redova.
Rok za slanje priča je 15. januar 2010. godine. Dodeljuju se prve tri nagrade, a od izabranih priča biće štampana knjiga.
Radove slati na adresu:
Časopis za književnost, umetnost i kulturu “AKT”
nagrada za najkraću priču
Naselje 27. novembra 10/1
14 000 Valjevo

Radio čita vaše priče

Radio SC ima otvoren natječaj za emitiranje proznih i drugih sadržaja na svojim radiovalovima. Šaljite!

Radio čita vaše priče dio je Kulturno Imperijske inicijative koja raspisuje otvoreni natječaj za emitiranje vaših proznih (i inih) sadržaja na radiovalovima Radija SC.

Šaljite na radio@sczg.hr (s naznakom 'za Radio čita vaše priče') najbolje od vaše proze i poezije, a oni će je koncepcijski oblikovati, oglazbiti i eterizirati...
Neka vaše priče ožive...

Vaše posteve prijavljujte na radio@sczg.hr (s naznakom 'za Radio čita vaše priče'). Tekstovi se ne honoriraju, a bit ćete unaprijed obaviješteni o njihovom čitanju.

Na vaše priče čekaju: Herr Siniša Bahun und Fräulein Adriana Šnajder.

Dramarama

Kulturni Imperij Radija SC raspisao je otvoreni natječaj za radiodrame! Potražuju sve vaše književne, tradicionalne i novokomponirane, kreativne oblike.

Svoje radiodrame pošaljite na radio@sczg.hr (s naznakom 'za Dramaramu') - ispišite ih, oblikujte i pošaljite – oni će najbolje, najinovativnije, najneočekivanije postaviti u dostojan eterski signal, režiran i emitiran.

Vaše posteve prijavljujte na radio@sczg.hr (s naznakom 'za Dramaramu'). Tekstovi se ne honoriraju, a bit ćete unaprijed obaviješteni o njihovom čitanju.

Blogotron

Zauzmite tron. BlogoTron! Radio SC proglašava blog-natječaj otvorenim i baca rukavicu u lice svim poznatim i manje poznatim blogerima.

Prvenstvo svih prvenstava, boj među bojevima – dokažite da je pero oštrije od mača.

Prijavite svoje posteve (neovisno o tematici) na radio@sczg.hr (s naznakom 'za Blogotron') i ostvarite priliku da se vaš tekst javno pročita, a na kraju mjeseca čekajte rezultate glasova publike i stručnog žirija. Bez obzira pišete li priče, komentare na sadašnjicu, poeziju ili osvrte – Radio SC pomoći će vam da postanete zvijezda internetskih valova, barem na jedan mjesec, jer na kraju sezone čeka vas ultimativni BlogoDvoboj koji od vas može učiniti Kralja Blogocarstva!

Vaše posteve prijavljujte na radio@sczg.hr (s naznakom 'za Blogotron'). Tekstovi se ne honoriraju, a bit ćete unaprijed obaviješteni o njihovom čitanju.

Želite li da budete „Goethe-gerila“?

Želite li da budete „Goethe-gerila"?
Goethe-Institut planira da u 2010. godini ponudi bogat program i puno aktivnosti za mlade ljude. To mogu da budu koncerti, filmovi, umetničke akcije, razgovori, predavanja i slično, pod uslovom da dolaze iz Nemačke ili imaju veze sa Nemačkom. Tražimo mlade ljude uzrasta između 17 i 25 godina, koji žele da učestvuju u odabiru i osmišljavanju ovih programa. To konkretno znači da ćete moći da odaberete i osmislite delove programa iz niza ponuđenih predloga, ali i da sami predložite šta želite. Osim toga pruža vam se prilika da učestvujete u organizaciji manifestacija u okviru ovog programa.

Ukoliko želite da budete član grupe "Goethe-gerila", trebalo bi:

da imate između 17 i 25 godina
da živite u Beogradu ili bližoj okolini
da se interesujete za kulturu
da posedujete bar osnovno znanje nemačkog jezika
da budete spremni da svoje ideje razmenjujete sa nama i drugima
da ste zainteresovani za sticanje iskustva na polju organizacije kulturnog programa
da planirate neophodno vreme (za sastanke, kontakte e-mail-om i sl. - u periodu od decembra 2009. do decembra 2010. godine)

Mi ćemo

vam pružiti priliku da budete kreativni, i da se vaše ideje realizuju
vas uključiti u naše kulturne programe
vam pružiti uvid u naš rad
vam omogućiti vredne kontakte i iskustva

link za prijave: http://www.goethe.de/ins/cs/bel/sr5150663.htm

Književni natječaj Pasionske baštine - Prijava: 01/03/2010

Književni natječaj
Pasionske baština

prijava: 01.03.2010

organizator: Pasionska baština,
Društvo hrvatskih književnika

url: http://www.dhk.hr

Pasionska baština i Društvo hrvatskih književnika raspisuju natječaj za
književno djelo na temu Muke Kristove ili na temu, široko shvaćene,
općeljudske muke. Prijave za sudjelovanje primaju se do 1. ožujka 2010.
godine.

Prosudbeno povjerenstvo, koje će imenovati Društvo hrvatskih književnika i
Pasionska baština, nakon pregleda pristiglih radova, izabrat će one koje će
predložiti za tri nagrade. Sve tri nagrade (novčane) podrazumijevaju pravo
organizatora natječaja da nagrađena djela objavi.

U obzir dolaze do sada ne objavljena književna djela, i to: roman, veća
pripovijetka, drama, poema, te zbirka stihova.

Rezultati će javnosti biti priopćeni 31. ožujka 2010. godine u 12,00 sati u
prostorijama DHK-a. Rukopisi se ne vraćaju.

Radove možete poslati na adresu:
Udruga pasionska baština
Barutanski breg 20
10000 Zagreb

Književni konkurs za nagradu „ANDRA GAVRILOVIĆ“

RESAVSKA BIBLIOTEKA U SVILAJNCU raspisuje drugi književni konkurs za nagradu „ANDRA GAVRILOVIĆ“ 2009. za pripovetku i savremenu književnu kritiku na srpskom jeziku Radove slati poštom u digitalnom zapisu na CD-u u jednom primerku i obavezno tri odštampana primerka (format A4, font ćirilični Times New Roman, veličina 12, prored 1,5) potpisana šifrom. Rešenje šifre treba da sadrži: ime i prezime, adresu, JMBG, broj žiro-računa i broj telefona autora, a dostavlja se uz radove, ali u zasebnom zatvorenom kovertu. Jedan autor može učestvovati sa najviše tri rada. Savremena književna kritika odnosi se na izdavaštvo od 2006. do 2009. godine. Na konkurs slati neobjavljene radove. Nagrada za književnost „Andra Gavrilović“ sastoji se iz novčanog iznosa od 25.000 dinara i povelje. Dodeljuje se za najbolji rad u obe kategorije po oceni stručnog žirija. Najuspešniji prozni radovi biće objavljeni u zborniku „Crte i reze 2“. Rok za prispeće radova je 15.12.2009. godine. Svečano uručenje nagrada i promocija Zbornika održaće se u februaru 2010.g. u Svilajncu.
RESAVSKA BIBLIOTEKA U SVILAJNCU za konkurs „Andra Gavrilović“ Lazin trg 19 35210 Svilajnac.
Informacije i kontakt 035/321-531; 323-272;
e-mail: resbiblio@gmail.com





ART grupa AKT”, Valjevo: književni konkurs


VALJEVO — Internacionalna “ART grupa AKT” iz Valjeva raspisuje književni konkurs.
Autori mogu slati poeziju, kratku prozu (ne dužu od 20 redova), haiku i haibun. Sve kategorije su ravnopravne. Radovi moraju biti neobjavljivani.
Šalju se do 3 priloga u 2 primerka pod šifrom sa razrešenjem u posebnoj koverti (adresa i biografija).
Jedan autor može učestvovati samo pod jednom šifrom u jednoj ili više kategorija.

Rok za slanje radova je 31. decembar 2009. godine.
Biće dodeljene Prva, Druga i Treća nagrada. Nagrade su plakete i umetničke slike. Od izabranih radova će se štampati knjiga.
Dodela nagrada i promocija knjige će biti u okviru međunarodnog umetničkog projekta “Interkulturalni dijalog 2. – Valjevo 2010” u maju 2010. godine.
Radove slati na adresu:
“ART grupa AKT”
Milica Ilić Gačić, sekretar
ul. Duška Radovića 1
14000 Valjevo
Srbija






Call for entries
XXVI International Festival Sarajevo
“Sarajevo Winter 2010″
“W.A.T” World Art Tendency


7. 2-28.2. 2010

The XXVI International Festival Sarajevo – “Sarajevo Winter 2010”– a traditional cultural and artistic event taking place in the capital of Bosnia and Herzegovina. The Festival will be held under the motto “W.A.T – World Art Tendency”.

The XXVI International Festival Sarajevo “Sarajevo Winter 2010” will, as every year, represent an encounter of artists from all over the world. The International Peace Center Sarajevo is the organizer of the Festival.
The programme consisting of the Theatre plays, Concerts, Movies, Fine Arts Exhibitions, Panel Discussions, Literary Events, Architecture, Video, Programmes presenting cultural heritage and Children Programmes will be presented within the next edition of the Festival.

3rd Environmental Film Festival EKO OKO will take place as part of the program of the Sarajevo Winter Festival 2010 from March 3 to March 7, 2010. The official title of the Eco Festival will be „What now?“.

The programmes of the Festival are not only being held in the theatres, galleries, museums and concert halls in the city, but on the Olympic mountains as well, both during the Festival and within the Opening and Closing Ceremony.

The Festival has an honour to invite You to present Your project as one of the programmes for the following edition of the “Sarajevo Winter” Festival.
Special guests are from Spain, the presidency of European Union.
The applications for different branches of art are available at our web site.

For any additional information do not hesitate to contact us:
Tel: +387 33 207 945; +387 33 207 948;
Fax: +387 33 207 948.

E-mail: ibrosa@bih.net.ba, program@sarajevskazima.ba

more at: http://sarajevskazima.ba/call-for-entries/





Милутин Ускоковић 2009

Народна библиотека Ужице и часопис Међај објављују Седамнаести књижевни Конкурс
за награду МИЛУТИН УСКОКОВИЋ у 2009. години.

Награда Милутин Ускоковић додељује се за најбољу необјављену савремену приповетку на српском језику
Услови конкурса:
Текст приповетке (до петнаест куцаних страна) послати
у три штампана примерка под шифром на адресу:
Народна библиотека Ужице,
Трг партизана 12, 31000 Ужице,
са назнаком – за Конкурс Милутин Ускоковић.
Приповетке послати поштом најкасније до 31.12.2009. године.
Уз радове приложити решење шифре и то у посебној, запечаћеној коверти.
Један аутор може учествовати највише са три приповетке.
Рукописи се не враћају, а аутори својим учешћем пристају
на штампање приповедака које буду изабране у десет најбољих.
Објављивање приповетки се посебно не хонорарише.
Резултати конкурса биће саопштени почетком марта 2010.године.
Стручни жири ће од приспелих радова најпре изабрати најбољу приповетку,
затим још две приповетке које ће, уз првонаграђену, бити новчано награђене
и још седам приповетки које ће, уз награђене, бити штампане
у посебном зборнику часописа Међај који се објављује на крају године.
Уручење награда обавиће се у Ужицу, марта 2010. године.









Nove radionice kreativnog pisanja + pravopisa i glume

Centar za kreativno pisanje 'Sarasan' poziva vas na nove radionice kreativnog pisanja.

Uz pomoć vrsnih majstora predavača možete pohađati radionice: književnog prevođenja, radionicu pravopisa, radionicu pisanja romana, radionicu kratke priče, radionicu dramskog pisanja, radionicu poezije, radionicu pisanja scenarija, radionicu autorskog stripa i radionicu glume.

Za prijave zovite na tel. 01 2431 07, 091 5675140, pišite na e- mail: sarasan@net.hr ili zavirite na njihovu web stranicu www.sarasan.net

Opširnije informacije, s imenima voditelja radionica i sl. pronaći možete ovdje





Časopis Znak - konkurs za radove

ZNAK, časopis studenata Filološkog fakulteta za književnost i kulturu, poziva mlade autore/ke, starosti do 35 godina, da pošalju svoje radove iz sledećih oblasti:

- poezija, proza, drama
- esej
- književna kritika i drugi tekstovi o kulturi
- prevodi

na adresu casopisznak@hotmail.com





Književni konkurs Fantastika u peru

Internet časopis Helly Cherry raspisuje stalan konkurs za kratku F, NF, H priču (do tri kucane strane), pesmu, aforizam i haiku. Uz radove, koji mogu biti prethodno objavljivani, slati biografiju. Radove slati na adresu: hckonkurs@gmail.com Više o časopisu Helly Cherry pogledajte na www.hellycherry.co.nr

Sínbusz Fesztivál, SÍN-TÉR Kulturális Egyesület, FISZ

HERE/OVD/J/E

Osmero protiv entropije

U utorak, 6.10.2009. u 20 sati, počinje Booksina Revija malih književnosti na kojoj ove godine gostuje Srbija. Izbornik: Teofil Pančić.

Godišnji književni festival udruge Kulturtreger i kluba Booksa od 2005. svake godine ugošćuje mlade književnike iz zemalja regije (od Austrije do Grčke) koji do sad nisu objavljivali u Hrvatskoj. Cilj festivala je hrvatsku publiku upoznati s najnovijim događanjima na književnim scenama susjednih zemalja te uspostaviti književnu razmjenu između gostiju te domaćih književnika i izdavača. U suradnji s književnim kritičarima iz gostujućih zemalja svake godine Booksa predstavlja jednu nacionalnu scenu, a nakon Bosne i Hercegovine, Slovenije, Crne Gore i Bugarske, na jubilarnoj petoj Reviji malih književnosti predstavit će se književna scena Srbije. Književni kritičar Teofil Pančić odabrao je osmero prozaista, pjesnika i pjesnikinja koji će gostovati u Zagrebu, Rijeci, Zadru i Dubrovniku od 6. do 10. listopada. Oni su: Andrija Matić, Borivoje Adašević, Daniel Kovač, Oto Oltvanji, Srđan Papić, Srđan V. Tešin, Dragana Mladenović i Dana Todorović.

Izbornik Teofil Pančić u tekstu naslovljenom 'Osmero protiv entropije' objašnjava svoj izbor.

Osmero protiv entropije

Rata više nema, ali mir je daleko; socijalizam je propao, ali i tržište je koješta; postmodernizam se istrošio, ali ni nazad se ne može tek tako; stari, a živi, dosadni su, sredovečni zbunjeni, a mladi naporni u svojoj gorljivosti da rasteraju i jedne i druge, što je prizor koji odbija darvnističkim prostaštvom.

Tako mi, Anno Domini 2009, izgleda Srbija, tako izgleda srpsko društvo i tako naročito izgleda srpska književnost, puna potrošenih paradigmi koje se vrte uprazno proizvodeći mrtve papirne fazane koji uzalud lete iznad naših glava (a ipak ni jedan ne pada; samo iz njega ispadne ponešto, pa se razlije po prolaznicima), željna nečega Velikog Novog, koje pak uporno ne dolazi. Naravno, pojavljuju se zakonomerno sezonska otkrića: bljesnu danas, nestanu sutra. A publika ionako ne mari: tu je Dan Brown, tu je Ljiljana H. Đ., tu je ovaj ili onaj dobitnik NIN-ove nagrade; šta ćeš više?!

Tako to nekako izgleda, bar iz mog ugla. Nikada još u post-YU periodu srpska književnost nije imala neku Veliku Priču koja bi je pogurala, prenula, ništa slično eruptivnom postratnom talasu u Bosni i Hercegovini ili FAK-u u Hrvatskoj, od kojeg su neke koristi imali i oni koji su ga mrzeli. Ponekad ti se učini da književnost ne može ubediti druge da je, ovde i sada, i dalje relevantna, jer ni sama u to ne veruje.
Pa dobro, šta onda uopšte predstavlja ovaj mali, priručni i revijalni izbor iz jedne male književnosti? Ovo je jedna od mogućih reprezentacija – za kvalitet jamčim, no to ne znači da ne može biti drugih dobrih, možda i boljih izbora – onih koji se odupiru entropiji iz (sad mi nešto izgleda) možda i prekomerno sumornih uvodnih pasusa na jedini način koji se broji: dobrim pisanjem.

Oni i one nisu nikakva grupa, pravac, kružok, serkl, izam, škola, pokret; ne znam poznaju li se međusobno, vole li se ili glože, čitaju li se, i pravo da vam kažem – baš me briga. Ovde su zarad svojih individualnih talenata, i to ne onih obećavajućih (treba se posebno čuvati pisaca koji 'obećavaju') nego ostvarenih, mada znam da će većina njih tek napisati svoje najbolje knjige, što je sasvim u redu.

Bio sam, khm, brutalno prisiljen na striktno poštovanje dobnog limita od četrdeset godina starosti, zbog čega ovde nema nekih pisaca koji bi ovom i ovakvom izboru prirodno pripadali, a koji su stariji samo godinu, dve ili tri – to su pisci poput Lasla Blaškovića ili, recimo, Igora Marojevića. Kao što nema ni Srđana Valjarevića i Marka Vidojkovića, jer su objavili knjige u Hrvatskoj. Naposletku, nema ni – biću tako slobodan – najbolje savremene srpske pesnikinje Ane Ristović, ni eksplozivnog Uglješe Šajtinca ili kivnog Saše Ilića (obojica su izdanci prelomnog pripovedačkog generacijskog izbora Psećeg veka) jer nisu mogli da dođu.

Zato je tu, međutim, Borivoje Adašević, pripovedač i romansijer koji predstavlja možda najsuptilniju stranu istog tog Psećeg veka; ili Srđan V. Tešin, koji predstavlja njegovu možda najzaigraniju stranu, i koji je svojim poslednjim knjigama pokazao kako se na jednoj uslovno 'postmodernističkoj' matrici može izgraditi Priča daleka svakom lagodnom eskapizmu. Negde između njih svoj put probija Srđan Papić, pripovedač koji se priči posvetio ne samo kao pisac, nego i kao spiritus movens časopisa i festivala nove proze. Danijelu Kovaču, pak, nije bilo dovoljno da bude rock'n'roll star, nego je u svom čudesnom proznom prvencu i intrigantno neobičnom drugencu obojio savremenu srpsku prozu – u kojoj je reč 'urbano' jedna od najbesmislenije izraubovanih – posve drugačijom bojom i senzibilitetom. Njegov je panonski sabrat Oto Oltvanji počeo kao žanrovski pisac – horror i tome srodno – ali je prevashodno romanom Crne cipele zahvatio daleko šire, ne napuštajući sasvim osnovni pravac. Dana Todorović banula je pravo niotkuda pred čitaoce i potpuno ih osvojila originalnim proznim iskazom, bezbedno udaljenim od svake tematsko-izražajne pomodnosti. Dragana Mladenović manifestativno odbija da vas šarmira svojom vibrantno angažovanom, a ponekad i do 'dokumentarnosti' hiperrealističkom poezijom koja upotrebljava, prerađuje i devastira totalizujuće jezičke kalupe, ali to će (mislim, glede šarmiranja) ipak biti jače od nje. Naposletku, Andrija Matić nas je dobro uplašio svojom političkom antiutopijom Šaht, vizijom buduće Srbije kojom udruženo vladaju komesari i popovi. Hm, antiutopija? Dobro, nećemo sada o tome...

Njih je, dakle, osmero, i imaju krajnje ozbiljne namere. Proverite zašto; nećete poželeti da vas puste pre nego što vam sve priznaju.

Teofil Pančić


Ovogodišnja Revija malih književnosti organizirana je uz podršku Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, Ministarstva kulture, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i SKD Prosvjeta, a suorganizator Revije je SU Klubtura.

Milarić laureat nagrade "Đura Đukanov"

Milarić laureat nagrade "Đura Đukanov"



Literarna nagrada "Đura Đukanov" Narodne biblioteke "Jovan Popović" iz Kikinde za najbolji neobjavljeni rukopis zbirke pripovedaka dodeljena je ove godine Ivici Milariću (1983) iz Novog Sada.



Saopštenje žirija za nagradu "Đura Đukanov"



Žiri za književnu nagradu "Đura Đukanov", na sastanku održanom u Kikindi 2. oktobra, doneo je odluku da nagradu "Đura Đukanov" za 2009. godinu dodeli Ivici Milariću iz Novog Sada za prozni rukopis "Novosadska zadovoljstva".

Među malim brojem rukopisa koji su pristigli na ovogodišnji konkurs za književnu nagradu "Đura Đukanov", rukopis Ivice Milarića "Novosadska zadovoljstva" izdvojio se urbanim glasom kojim autor preispituje svakodnevicu savremenog grada ispunjenu prazninom u egzistencijalnom vakuumu. Pripovedajući iz pozicije generacijskog iskustva, Milarić pokazuje ironijski otklon i svest prema sopstvenom tekstu kroz poigravanje žanrovima, korišćenje subkulturnih modela i žestok i nekonvencionalan jezički izraz.



Žiri za nagradu "Đura Đukanov" činili su Gojko Božović, Jasmina Vrbavac i Vladimir Arsenić.



O autoru



Ivica Milarić je rođen u Novom Sadu 1983, gde je završio osnovnu i srednju školu. Trenutno je apsolvent na Filozofskom fakultetu, pri katedri za psihologiju.

Pisanje ga je zainteresovalo tokom srednje škole, kada je počeo paralelno da se bavi novinarstvom. Najviše, iako ne isključivo, piše u žanrovima "meke" naučne fantastike i moderne fantastike.

Do sada je objavljivan u niškom časopisu "Gradina", u kruševačkom nedeljniku "Grad", u zborniku "Najkraće priče 2008" i zbirci "Tragovima bosanskog kraljevstva" u BiH.

2008. godine osvojio je treće mesto na međunarodnom festivalu "Mihail Babinka" u kategoriji proze autora do 30 godina.



O nagradi



Dosadašnji dobitnici nagrade "Đura Đukanov" su: Branislav Ćurčić iz Sombora, za 2005. godinu, Marica Puškaš iz Novog Sada, za 2006. godinu, Biljana Ćućko iz Batajnice, za 2007. godinu i Dragana Dukić iz Kikinde, za 2008. godinu.



Nagrada "Đura Đukanov" se sastoji od štampanja knjige džepnog formata, broširanog poveza, u tiražu od 350 primeraka.



Nagrada će zvanično biti uručena laueratu u Narodnoj biblioteci "Jovan Popović" 19. januara 2010. godine, na dan rođenja Đure Đukanova, značajnog banatskog pisca.

Dodeljena Andrićeva nagrada za 2008

Žiri koji čine predsednik Miroslav Egerić, Milivoj Nenin i Dušica Potić, razmotrili su zbirke pripovedaka objavljene tokom prošle godine i doneli jednoglasnu odluku da nagrada pripadne Demiću.

U obrazloženju žirija navodi se da je laureat "ukrstio različite periode naše prošlosti i istorijske ličnosti sa savremenicima, da bi došao do univerzalnih istina".

"Fikcioni otklon od činjenica i pitak stil čine Demićeve priče zanimljivim i prijemčivim štivom", dodaje se u saopštenju žirija.

U užem izboru za Andrićevu nagradu bile su i knjige "Američke i druge priče" Dragana Dragojlovića i "Crnac u beloj košulji" Vase Pavkovića.

JARAK RADE!!!!

KRITIKA: Rade Jarak - 'Pustinje' (Litteris, 2008.)

Nova, osma po redu knjiga dubrovačkog pisca Rade Jarka 'Pustinje' istovremeno je izišla u Hrvatskoj i u Srbiji. Roman je u nas objavio zagrebački nakladnik Litteris, dok je srpsko izdanje rezultat prijateljstva i suradnje između dvojice entuzijasta zaslužnih za dva vrlo čitana internetska književna časopisa. Rade Jarak naime već godinama uređuje internetski književni časopis »Knjigomat«, na kojemu je dosad objavio više stotina poetskih, proznih i esejističkih uradaka brojnih poznatih, ali i još neetabliranih autora s prostora bivše Jugoslavije, a isti posao u virtualnom časopisu za književnost »Balkanski književni glasnik« obavlja beogradski pisac Dušan Gojkov. Suradnju planiraju nastaviti tako što će Jarak u nakladi »Knjigomata« uskoro objaviti hrvatsko izdanje 'Pisanja po vodi', romana koji je pobijedio na uglednom natječaju Istok–Zapad što ga je Dušan Gojkov napisao u suradnji s književnicom s otoka Krka Elfridom Matuč-Mahulja. Višestruko pobratimstvo lica u svemiru, započeto u virtualnom svijetu, tako je eto preneseno i u stvarni svijet, na radost i dobrobit zaljubljenika u kvalitetno štivo.

U novoj knjizi 'Pustinje', koju naziva fikcionalnom autobiografijom, odnosno elegijom o jednom vremenu, Rade Jarak izlaže sjećanja na vlastito odrastanje, koje je, kako sam kaže, bilo lišeno velikih gesta, velikih junaka, velikih opasnosti ili velikog cilja, već se razbilo u oblake malih događaja, u nizove odvojenih slučajnosti, svaka s vlastitim vrijednostima. Iako piše iz pozicije odraslosti, autor se trudi rekreirati maštu djeteta još nezasićenih, neutaženih osjetila i znatiželju mlada bića još otvorena za podražaje iz okoline i spremna na čuđenje pred stvarima i pojavama kojima odraslost oduzima čar, pretvarajući njihovu jedinstvenost u običnost, banalnost. Stoga su Jarkove rečenice prepune metafora i poredbi, svaka stvar podsjeća na neku drugu jer percipirana od strane djeteta ona još nije postala dekorom ili pukim inventarom svakidašnjice već u sebi krije tajne i razigrava maštu. »Sjenilo prastare svjetiljke nalik je na prozirni čipkasti rukav kakve damske haljine za bal«, »glava batića za meso nalikuje bolničkom instrumentu« a »lokrumski vrt je začarani dvorac sa stotinu vrata i još toliko soba, ali bez izlaza«, jer dijete sve oko sebe gleda kao da to vidi prvi put i svaki put zapaža nešto prije neuočeno. Neke stvari izazivaju čuđenje, neke zanos, a neke čak posljeduju i strahom, ali uvijek je mašta ta koja percipirano lišava banalnosti, mikrosvijetu svakodnevlja udahnjujući čar neobičnosti, čarolije i začudnosti.

Zahod obiteljske kuće, smješten na najviši kat, s prozorčićem s kojega pogled pada na dubrovačke zidine, kule ispod Minčete i plavetnilo pučine, autor prepoznaje kao mjesto na kojem se rodio pisac u njemu, ali istovremeno umro slikar. (Jarak je naime diplomirao slikarstvo, što je vrlo očigledno u ovoj knjizi koja obiluje brojnim detaljističkim i vrlo rafiniranim opisima prirode, predmeta, ljudi, pojava.) S tog je zahodskog prozorčića Jarak promatrao more, čiju plavet i stalne mijene nikako nije uspijevao autentično prenijeti na slikarsko platno, ali je u istom tom zahodu kao dijete maštao i fantazirao – da ne sjedi na zahodskoj školjci, nego u kapsuli svemirskog broda leti put nebeskih visina, ili je to bila osamljena kula ili pak svjetionik na rubu pustog otoka, u svakom slučaju azil u kojem nastaju romani, odnosno hermetična opna odvojena od svijeta u kojoj razigrana mašta budi pisca u njemu.

Osim za prostor grada Dubrovnika i njegove okolice, odnosno interijere kuća, pripovijedanje je vezano i uz osobe koje su ponajviše utjecale na formiranje pripovjedačeve osobnosti i stajališta. To su ponajprije tetka Jele i dundo Pavo, s kojima je provodio ljeta, a koji su, budući da nisu imali svoje djece, dječaka prigrlili kao spas od praznine u koju se mogla zaglibiti njihova svakodnevica te su, imajući razumijevanja za svaki njegov djetinji hir, njegovali sve nijanse njegova karaktera. Pripovjedač je tako zapravo živio u dvjema različitim obiteljima – s ocem i majkom uz, uvjetno rečeno, običnu, prosječnu roditeljsku ljubav te s dundom i tetkom uz beskrajnu, nevjerojatnu privrženost. To je, kako autor sam kaže, na neki način razbilo njegovu cjelovitost i učinilo ga pomalo krhkim, ali je i – umnogostručujući vidike i uvide – otvorilo prolaz u nove svjetove, čineći od njega tzv. alternativnog, umjetnosti posvećena tipa. Pritom je i ton pripovijedanja ovisan o tome evocira li se vrijeme provedeno uz roditelje ili ono uz dunda i tetku – melankoličan, suptilan i liričan prikaz života u dundovoj, ladanjskoj, zelenilom okruženoj kući na Pločama, spram dinamičnije, britkije i rastrzanije proze u kojoj se autor prisjeća dana provedenih u sumornom radničkom naselju Šipčine, uz roditelje. U dobi kasnijega dječaštva eksterijeri sve više zamjenjuju kućnu atmosferu te se plaža ispostavlja epicentrom zbivanja, pretvarajući se u ljetno učilište arogancije i perfidne lakoće ophođenja, odnosno raskalašeni poligon mašte koja se naprezala do pucanja. Na plaži se naime učilo prepoznavati namještenu čednost i prijetvornost u mekom hodu djevojaka po vrućem pijesku i uvježbavati kroćenje složena instrumentarija bludnih želja i pohote skrivenih iza strastvena promatračkog stava prividne nezainteresiranosti, i u tim erotizmom nabijenim dionicama, miješajući naturalizam i grotesku, Jarak kao da zaziva Pasolinija i Zafranovića.

Premda je knjigu podnaslovio kao fikcionalnu autobiografiju, stupanj vjerodostojnosti opisanoga vrlo je visok – što autor podcrtava i pojedinim autentičnim fotografijama – pa se može zaključiti da se fikcionalnost u ovom slučaju odnosi na sam postupak prisjećanja kao izvlačenja iskustava iz mentalnog arhiva u koji doživljaje svakodnevno pohranjujemo, a čime cijeli naš život prelazi u sferu imaginarnog i pretvara se na neki način u fikciju. Riječ je o fragmentarnoj, retrospektivnoj, nelinearnoj poetskoj prozi gusta, zasićena izraza prepuna lirskih pasaža; emfatičnoj prozi na tragu Stanka Andrića, Brune Schulza i Danila Kiša u kojoj autor, miješajući sjećanja, dojmove i snove, rekreira svijet odrastanja i dječačke inicijacije, registrirajući mitsko povrh onoga svakodnevnog, običnog i uobičajenog. A baš kao što za staru gradsku dubrovačku jezgru koja je bila središte njegovih dječačkih mističnih istraživanja Jarak kaže da ima bezbroj točaka, neuralgičnih središta, sitnih fokusa koji pozornost uvijek odvlače u nekom drugom smjeru, tako se i za njegovu knjigu može reći da je rapsodija minijatura, velika zbirka čudnih detalja, ali bez onoga posebnog mjesta potpune gustine, središta, srži, bez koherencije i čvrstine. No to je i neizbježno ako znamo da je svaka autobiografija otvorena, nedovršena cjelina, struktura spremna za nadopisivanje, za umetanje novih fragmenata i svakodnevno nadoslikavanje, za nastavak potrage za samim sobom, kroz pustinju u duši.

Napisao Božidar Alajbegović
objavljeno u 'Vijencu', broj 374, srpnja 2008.

Časopis “Priča” # 6

Beograd – Izašao je novi, šesti broj časopisa za priču i priče o pričama – “Priča”.
Izdavač časopisa “Priča” je Književno društvo „Sveti Sava”, Beograd, ulica Gandijeva 167-177.
Glavni urednik: Slobodan Stojadinović, odgovorni urednik: Slavoljub Marković
Broj u PDF-formatu možete da preuzmeta sa sldećeg LINKA.